Truhelka je u Sarajevu imenovan tajnikom tamošnjeg Muzejskog društva, te se na toj funkciji prihvatio pokretanja Zemaljskog muzeja u zemlji koja do tada nije posebno arheološki bila istraživana. Bosna i Hercegovina bila je do tada u svakom, pa i

je čak 152 stranice i sadržavao 108 ilustracija. Svoje brojne radove Truhelka je učestalo objavljivao u Glasniku Zemaljskog muzeja , kojeg je i uređivao. Donja Dolina do danas je ostala najbogatije sojeničarsko nalazište na području Panonije i

. Zemaljskog muzeja , koji je osnovan zahvaljujući njegovoj stručnosti i velikom angažmanu. I po pokretanju muzeja bio je zauzet

etnološkog društva govoriti o Zemljskom muzeju u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini i Etnološkom odjeljenju Zemaljskog muzeja Bih u Sarajavu 1888 - 2012. Izlaganja će se održati u Etnografskom muzeju, Trg Mažuranića 14, Zagreb u utorak

1865. povjerena mu je briga o knjižnici koja je uz arheološki i prirodoslovni odsjek formirana u sklopu Narodnog zemaljskog muzeja . U Spomenima mojega života prisjeća se da je stanovao uz Narodni dom u kojem je bila smještena knjižnica pa su mu knjige

(6 svezaka). (>) Zemaljskog muzeja BiH. Poglavito se bavio prapovijesnom arheologijom ali i spomenicima antike i srednjeg vijeka kao i numizmatikom,

u istoimenom selu kod Posušja bio je otkriven 1892. godine, a rezultati istraživanja objavljeni 1893. u »Glasniku Zemaljskog muzeja « i 1895. u nešto proširenom obliku na stranicama časopisa »Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der

, predsjednik saveza Slovaka RH Andrija Kuric, izaslanik predsjednika slovačke vlade Lubomir Šiško, ravnatelj zemaljskog muzeja Matice Slovačke Stanislav Bajanik, dogradonačelnik Krasnog na Kycucou Jaroslav Pagač, a obučen u Slovačku narodnu

predsjednik Židovske zajednice BiH Jakob Finci kada se vratio s puta po SAD, gdje je odjeknula vijest o zatvaranju Zemaljskog muzeja u Sarajevu u kojemu se i čuva Hagada, jedna od najljepših knjiga te vrste za koju se pretpostavlja da je nastala oko 1350.

, jedna od najljepših knjiga te vrste za koju se pretpostavlja da je nastala oko 1350. godine u Barceloni, a u posjedu je Zemaljskog muzeja od 1894. godine, dok je ranije pripadala sarajevskoj židovskoj obitelji Kohen. Ispisana je kaligrafskim pismom na

Metropolitan muzeja ponudili su da Hagada bude izložena kod njih dok se ne riješe problemi s funkcioniranjem Zemaljskog muzeja BiH, kojega su zaposlenici odlučili zatvoriti u listopadu jer država nikada nije riješila problem trajnog

knjižnice BiH Ismet Ovčina smatra pak kako Hagada treba ostati u Sarajevu te da država treba riješiti problem Zemaljskog muzeja .

Iako se komisija oglasila posljednji put prije pola godine, a prof. Govedarica prije niekih par mejseci, zaposlenike Zemaljskog muzeja nismo čuli več dooosta dugo (da li se itko sjetio kad se zadnji put oglasila gđa Kujundžić ili prof Imamović), a ministra

odnosa u staroj YU, kao i u svetu. zemaljskog muzeja i svi vi neregistrovani korisnici,

iz velike daljine i često na strme brežuljke uznositi. "Radimsky, O materijalu bogumilskih stećaka,... zemaljskog muzeja u Sarajevu, dr. Ćiro Truhelka, ispitao je na ravnici rakitničkoj pećinu, napuljenu mrkom zemljom, u kojoj se našlo